Znanje u drugom planu: Kako smo od obrazovanja napravili "teatar apsurda"

Profesor Jazid Bajrić, koji u prosvjeti radi već 42 godine, opisao je trenutnu situaciju koristeći termin "teatar apsurda", pozivajući se na ranije ocjene svojih kolega.

"Svi volujemo nekakav formalizam. Zapali smo u situaciju da samo zadovoljavamo formu, da nam drugi ne bi nešto zamjerili. U jednom intervjuu citirao sam profesora Josipa Sliška, autora naših udžbenika za fiziku, koji je rekao da obrazovni sistem najviše podsjeća na teatar apsurda: glume učenici da uče, glume učitelji da poučavaju, glumi i vlast da brine o svemu tome. A ja sam dodao i to da glume roditelji da im je stalo do znanja, a u stvari im je stalo samo do ocjena", pojasnio je Bajrić.

On je naglasio da je danas izuzetno teško biti nastavnik jer su prosvjetni radnici postali robovi administracije.

"Pokušavao sam da ostavim dobar utisak na učenike, da ne budem rob administracije i normi koje postoje samo da bi postojale. A mi smo toliko normizirali obrazovanje da, recimo, po Dejtonskom sporazumu obrazovanje spada u ingerenciju entiteta i kantona: svaki entitet ima svoje zakone o obrazovanju, svaki kanton ima svoje zakone o obrazovanju. Dodajte na to pedagoške standarde, kolektivne ugovore sa sindikatom – pa nastavnici više zaista ne znaju na koju će stranu i kako da postupe. Teško je biti nastavnik. Djeca postaju najmanje bitna. Umjesto da energiju usmjerimo prema djeci i njihovom obrazovanju, mi u školama gledamo kako da ispoštujemo sva ta pravila – potrebna ili nepotrebna, ali tu su", istakao je Bajrić.

Izostanak međunarodnih testiranja i strah od istine

Govoreći o razlozima zbog kojih BiH bježi od međunarodnih testiranja znanja, Bajrić je upozorio na opasnost izolacije.

"Svakako. Mi smo dio svijeta, naši ljudi putuju, sve je dostupno. Moramo u obrazovnom sistemu 'proizvoditi' kadar spreman da odgovori izazovima i u Sarajevu i u Briselu i u Londonu i na Novom Zelandu. Van svake pameti je isključiti dio BiH iz međunarodnih testiranja i klasifikacija – da se uporedimo gdje smo i šta smo, i šta naša djeca vrijede u svijetu. Zapadnohercegovački kanton i Republika Srpska su odlučili da učenici ne učestvuju u tim testiranjima, u PISA testiranju, čini mi se. I mi onda ne možemo dobiti ni podatke s kojima bismo krenuli u obnavljanje i popravljanje stanja u obrazovanju", naveo je profesor.

Profesor dr. Nusret Drešković, dekan PMF-a, osvrnuo se na rangiranje Univerziteta u Sarajevu (UNSA) i kritike na račun njegovog nazadovanja na svjetskim listama.

"Ako se bavimo tom temom, mislim da se radi o pogrešnoj novinarskoj percepciji, čitao sam to na jednom portalu prije nekoliko mjeseci. Univerzitet u Sarajevu, u odnosu na kapacitete – finansijska sredstva, broj studenata, broj akademskog osoblja i pristup savremenim digitalnim bazama – radi izuzetan posao. Kao neko ko direktno radi u evropskom prostoru visokog obrazovanja i istraživačkog rada, participiram u velikom broju Horizon Europe projekata. Akademsko osoblje Univerziteta u Sarajevu iz godine u godinu unapređuje naučnoistraživački kapacitet, učestvuje u najsavremenijim projektima Evropske komisije", kazao je Drešković.

On je pojasnio da su kriteriji Webometrics liste modificirani, ali da UNSA "čini čuda" s obzirom na resurse.

"Pozicija na Webometrics listi – oko 1500. do 1550. mjesta, to se stalno mijenja – dobra je u odnosu na resurse. Webometrics je fokusiran na naučnoistraživački rad i pristup savremenoj nauci. Neki kriteriji, poput brojnosti osoblja i pristupa bazama, ne idu nam na ruku zbog slabije materijalne osnove. Zato je važno gledati i aspekt: koliko participiramo u međunarodnim istraživačkim projektima 'research and innovation', gdje smo već dosta zastupljeni", dodao je dekan PMF-a.

Politizacija i udar na imovinu fakulteta

Drešković je otvoreno govorio o utjecaju politike na akademsku zajednicu, ali i o pokušajima otimanja fakultetske imovine.

"Dva su aspekta. Prvi: u postratnom razvoju BiH, dio profesora je kroz politički angažman uvukao politiku u univerzitet. To je proces od 15 do 20 godina. Došli smo pod uticaj politike, a najgore je kad osobe koje nisu kapacitirane dobiju priliku da odlučuju o univerzitetu. Nekompententni odlučuju o razvoju, smjeru i ulozi univerziteta u Evropi i svijetu. Drugi aspekt je atak na univerzitetsku imovinu i resurse. Primjer je Prirodno-matematički fakultet, gdje se kroz regulacioni plan – kvadrant C – pokušalo fakultetsku imovinu pretvoriti u parking. To bi značajno omelo rad jedne od najrazvijenijih naučnoistraživačkih institucija u BiH. Toliko su ti interesi neprimjereni i privatni – korupcijski – da se, koliko vidim, ni do danas nije potpuno odustalo od takvih ideja", upozorio je Drešković.

On je zatražio da se "univerzitet pusti na miru" u smislu prestanka apsurdnih administrativnih pritisaka.

"Svakodnevno, po nekakvim podnescima i prijavama, sate i sate trošimo na provjere onoga što zovemo akademskom procedurom. Imate situaciju da se izbori profesora stalno preispituju, osoblje se crpi kroz inspekcijske nadzore. Dakle, ako posmatrate tu inspekciju, njima je, čini mi se, podjednako isto inspekcija na tržnoj pijaci, na Markalama ili negdje na tržnim pijacima i inspekcija na Univerzitetu Sarajevo. To je za nas neprihvatljivo. Vijeća fakulteta su meritorna i odgovorna za izbore u zvanja, a mi imamo razne intervencije i ometanja. Također, govorim i o pokušajima politike da utiče na izbor rektora, dekana i način rada univerziteta. Niko ne osporava nadležne institucije u smislu kontrole, ali to mora imati mjeru i biti usklađeno s potrebama univerziteta", poručio je Drešković.

Budućnost učenja: AI i kraj učenja napamet

Vraćajući se na reforme u osnovnom i srednjem obrazovanju, Bajrić je istakao da je neophodno vratiti autonomiju nastavnicima i školama.

"Jedna od preporuka je da se obrazovnim vlastima preporuči da osiguraju pedagošku autonomiju institucija i nastavnika, te jačanje pedagoškog liderstva direktora/rukovodilaca odgojno-obrazovnih ustanova, uz savjetodavnu ulogu stručnih ustanova. Ovo što je profesor rekao – da inspekcija 'pretresa' univerzitet kao pijacu – mislim da bi inspektori trebali više savjetodavno da djeluju. Također, bitno je da se počne razmišljati o eksternim evaluacijama i razrednim ispitima, kao u razvijenim zemljama", rekao je Bajrić.

Na kraju se osvrnuo i na ulogu tehnologije u 2026. godini.

"Svi imaju Google, pretraživače i AI alate – problem nije da ne možemo naći informaciju, nego kako znati kome vjerovati. Svi mogu koristiti AI, ali našem prostoru fali moralnosti u toj upotrebi – da se učenike uči da ne predstavljaju AI kao svoj rad. U Hrvatskoj se današnji dan obilježava kao 'dan bez udžbenika'. A mi se još 'falimo' novim udžbenicima. Udžbenici su okej, ali više nisu prioritet – materijal je digitalan, a mi i dalje očekujemo učenje napamet. Fizika je djeci teška jer smo je često krivo učili. Učili smo da dobru ocjenu dobije onaj koji 'zategne' i izrecituje definiciju. To više nije bitno. Razumijevanje prirodnih procesa je ono što fizika treba da razvije – da učenik razumije i objasni procese", zaključio je Jazid Bajrić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad